Drevni Egipćani su se oslanjali da razvoj brodogradnje, rudarenja, i zemljoradnje kako bi svoju civilizaciju gurali napred.
Prateći beleške koje je napisao engleski putnik iz ranog 19. veka i dva Francuska pilota iz 1950-ih, Pier Talet, profesor na Univerzitetu Paris Sorbonne (Paris IV) došao je do zadivljujućeg otkrića. Pronašao je skup od 30 pećina sakrivenih od pogleda ljudi u dalekim predelima egipatske pustinje, nekoliko kilometara od Crvenog Mora, daleko od bilo kog grada, modernog i starog.
Foto – Pinterest
Tokom prve ekspedicije, u 2011. godini, on je ustanovio da su u toku četvrte dinastije Starog Kraljevstva, pre oko 4,600 godine pećine služile kao neka vrsta skladišta za brodove. A u 2013. godini, tokom treće ekspedicije, došao do je do nekog neočekivanog otkrića: celovite rolne papirusa, neke su i po nekoliko stopa dugačke i relativno netaknute, napisane hijeroglifima. Po svemu sudeći u njima su depeše starih Egipćana koje su korišćene za svakodnevnu komunikaciju. Talet je tada shvatio da je u rukama držao najstariji papirus na svetu.
Neverovatno je to da je sva dokumenta napisao čovek koji je učestvovao u izgradnji Velike Piramide, grobnice Faraona Khufua, prve i najveće od tri ogromne piramide u Gizi, koje su smeštene nadomak modernog Kaira. U okviru tog papirusa je dnevnik do tada nepoznatog zvaničnika koji se zvao Merer. On je navodno bio vođa ekipe od oko 200 ljudi koji su putovali od jednog kraja Egipta do drugog skupljajući i transportovajući robu.
Foto – scofieldinstitute
Taj Merer, se u svojim dnevnicima i pismima prisetio vremena koje je proveo prevozeći robu iz kamenoloma Tura, malog grada na obali reke Nil. On opisuje kako su natovarili brodove stenama i kako su prevozili te stene do Gize. Merer tu pominje i podnošenje izveštaja “plemenitom Ankh-haf” za koga se zna da je bio polu-brat Faraona Khufua, a sada po prvi put, imamo definitivan dokaz da je baš on nadgledao neke stepene izgradnje Velike Piramide. A pošto su faraoni koristili krečnjak iz Ture za izgradnju spoljašnjeg zida piramida, i pošto je ovaj Mererov dnevnik iz poslednje (nama poznate) godine Khufove vladavine, ove beleške nam donose do sada nikada viđene delove završnih koraka u izgradnji piramide.
“Dnevnik sadrži izveštaje od po dve kolone za svaki dan u periodu od nekoliko meseci, opisujući mnoge operacije koje se odnose na izgradnju Velike piramide i radove u kamenolomima na suprotnoj strani Nila,” napisao je Talet u svojoj analizi.
Foto – blog.selket
Ostaje nepoznato kako su te stene dovodili do piramide pošto je Giza nekoliko kilometara udaljena od obale reke Nil. Ali se Talet i na to osvrnuo. Na kraju je zaključio da su Egipćani bili majstori u izgradnji rečnih kanala. Oni su najverovatnije u toku izgradnje piramida napravili kanale od obale reke Nil do Gize, pa su sigurno izgradili i veliku luku do koje su brodovi dovozili sve materijale koji su bili neophodni za izgradnju.