Danas imamo veoma zabrinjavajuću statistiku koja govori o pola miliona ljudi koji su napustili Srbiju u poslednjih 19 godina. Zvanični podaci kažu da oko 35,000 ljudi napusti zemlju na godišnjem nivou. Međutim, to nije problem samo sa Srbijom, već i sa ostalim republikama bivše Jugoslavije.
Iz Hrvatske je, prema istraživanju urađenom od strane portala Index.hr otišlo oko 200,000 ljudi, a samo 2015. godine 57,000 Hrvata.
Bosna i Hercegovina nema uređene podatke o građanima koji napuštaju federaciju, ali sam podatak da je u toku prvih 10 meseci 2017. godine, zemlju napustilo više od 35,000 građana Bosne i Hercegovine govori u prilog tome da smo svi u istom “sosu”. Ništa drugačije nije ni sa Crnom Gorom (10 stanovnika dnevno), a ni sa Makedonijom (20,000 godišnje).
Foto – Pixabay
Ljudi odlaze da rade – najprostije rečeno. Radiće tamo ono što ne bi ni u snu radili u svojoj matičnoj zemlji. Zašto? Zato što su veće plate i mogu da planiraju svoju budućnost.
Bilo kako bilo, većina Južnih Slovena odlazi za Nemačku. Barem smo u tome ujedinjeni.
Mnogo je faktora koji utiču baš na tu odluku, a najvažniji među tim faktorima je naravno plata. Pošto se za prosečnu godišnju platu uzimaju i svi porezi koji se plaćaju državi, mi smo odlučili da vam ukažemo na to koji se poslovi najviše plaćaju i koliko od te plate ide zapravo vama, a koliko državi.
Foto – Pixabay
U Nemačkoj se najbolje plaćaju:
– Doktor stomatologije: 117,000 evra;
– Lekari: 78,000 evra;
– Menadžeri finansijskih fondova: 75,000 evra;
– Vozač kamiona: 27,000 evra;
– Zubarski tehničar: 26,000 evra;
– Kuvar: 25,000 evra;
– Operateri u kol centru: 24,000 evra;
– Konobari: 22,000 evra;
– Frizeri: 21,000 evra;
– Sobarice i čistačice u hotelima: 19,000 – 20,000 evra.
Bruto
To je sve osnovna plata ili bruto plata koja je ugovorena ugovorom o radu. Na primer, ako se dogovorite da je osnovna godišnja plata 36,000 evra, onda je osnovna mesečna plata 3,000 evra. Tu, na tu platu dobijate i naknade za noćne smene, prekovremeni rad, ako ste menjali šefa, eventualne provizije, premije, itd.
Za sve to dobijate tu mesečnu bruto platu od koje plaćate dadžbine državi. Poslodavac to radi i odbija vam od plate.
Porez na platu
Taj porez uplaćuje poslodavac od dela vaše plate. To se radi paušalno i što veću platu imate to je porez veći. Pošto se uplaćuje paušalno, na kraju se često desi da preplatite, pa imate pravo na povraćaj poreza, ali to retko ko radi.
Foto – Pixabay
Solidarni dodatak
Taj dodatak je bio smišljen 1991. godine kao pomoć SAD za rat u Iraku. Međutim, vremenom je on postao solidarni dodatak na unapređenje prostora nekadašnje Istočne Nemačke.
Od 1998. godine taj porez je 5,5% od POREZA NA PLATU koji ste platili tog meseca. Ne plaća se ako vam je bruto plata manja od 1,444 evra.
Crkveni porez
Kada se prijavljujete za prebivalište ima i stavka da li ste religiozni. Ako vam bude bio potvrdan odgovor, plaćate porez. Visina se razlikuje od pokrajine i crkve. Pravoslavna crkva je odbila potraživanje tog poreza.
2016. je rimokatolička crkva samo od tog poreza ubrala 6,15 milijardi evra, a evangelistička 5,45 milijarde evra.
Doprinosi
Posle tog poreza se uplaćuju doprinosi. To su četiri osiguranja:
– zdravstveno osiguranje;
– penziono osiguranje;
– doprinos za nezaposlene;
– osiguranje o dugoročnoj zdravstvenoj zaštiti.
Zdravstveno osiguranje
Visina ovog osiguranja se obračunava paušalno. Zavisi od nekoliko faktora.
– Da li ste zdravstveno ili privatno osigurani;
– Da li ste regularno zaposleni, frilenser, student ili nešto drugo.
Dužni ste da uplatite 14,6% od bruto plate. Pola plaća poslodavac pola vi. Tako da na kraju ode 7,3% od bruto plate. Ali to nekada nije dovoljno pa nakaleme i neki namet od 0,5% i 1,8%. To plaćate vi.
Foto – Pixabay
Penziono osiguranje
2018. godine stopa državnog penzionog osiguranja iznosila je 18,6% bruto plate. Deli se sa poslodavcem. Tako da 9,3% plaćate vi.
Doprinos za nezaposlene
Kada ostanete bez posla dobijate veći deo svoje plate u narednih nekoliko meseci. Za 2018. godinu taj porez je bio 3%, odnosno kada se podeli sa poslodavcem 1,5%.
Osiguranje o dugoročnoj zdravstvenoj zaštiti
Ovo je za period kada nema ko da brine o vama. Tačnije to je osiguranje za tuđu negu. Stopa varira u odnosu na to da li imate decu ili ne. Za one koji imaju svoju decu, stopa je 2018. bila 2,55% što delite pola-pola sa poslodavcem. Za one koji su bez dece stopa je bila 2,8%.
Ako želite, možete sami da izračunate platu klikom na ovaj link.