Svako drugačije reaguje na hladno vreme. Kod nas ljudi baš nešto ne vole ni hladno ni toplo. Kad je toplo skoro svi pale svoje klima uređaje na minimalnu moguću temperaturu, a kad je hladno slabo izlazimo napolje, čuvamo se od promaje, i nikako ne sedamo na hladan beton. A sudeći po reakcijama ljudi koji povremeno svrate u naše krajeve, neke od tih naših reakcija na toplo ili hladno vreme su nepojmljive po zapadnjačkim navikama.
Jedna od tih navika je to naše bežanje od hladnoće. Čim krene neka niža temperatura u parku I na ulicama jednostavno ima manje odraslih ljudi, a o deci da ne pričamo. U toku leta majke im retko dozvoljavaju da izlaze napolje da ih ne bi udarila sunčanica, a u toku zime bi sigurno nazebli prvim korakom izvan kuće.
Međutim, roditelji nisu svesni toga da je veća verovatnoća da će dete da se razboli zatvoreno u kući sa puno ljudi, nego ako bi se igralo napolju, grudvalo, klizalo, ili jednostavno samo jurcalo po kraju sa drugarima. Važno je samo da dete bude adekvatno obučeno kako se ne bi smrzlo.
Ovo je postalo veoma česta tema kada su u pitanju razlike u ponašanju roditelja u ovom našem podneblju i roditelja u nordijskim zemljama.
Kako se to radi na severu Evrope?
U nordijskim zemljama, ili preciznije govoreći, u Švedskoj, roditelji svoje bebe ostavljaju da borave napolju na veoma niskim temperaturama. Oni znaju kako da obuku svoju decu i da ih tako “spakovane” ostave ispred kafića dok oni unutra ispijaju kafu. U tim trenucima se vode logikom da je mnogo zdravije da dete provede vreme napolju na svežem vazduhu, umesto unutra gde se puši, gde je zagušljivo ili gde možda borave ljudi koji su već inficirani nekim virusom.
Međutim, ukoliko se dete smrzne, to dovodi do slabljenja imuniteta, pa dete tako biva i podložnije različitim virusima i bakterijama.
Pitali smo lekara
Da bi smo razbili sve sumnje i da bi smo pokušali da opovrgnemo sve teorije da naš “sistem” ne valja”, za mišljenje smo pitali prof. dr Branimira Nestorovića, pulmologa na Univerzitetskoj klinici “Tiršova”.
Image Source – ©Youtube Screenshoot – Jovana i Srđan
Da li bebe mogu da se razbole od hladnoće?
Ako se analiziraju statistički podaci, možemo reći da je istina da se učestalost respiratornih infekcija poveća u toku hladnog perioda. Ali to u stvari nije krivica hladnoće. Problem je nagli skok, odnosno pad temperature. Ako se temperatura naglo spusti, po izlasku napolje vi niste naviknuti, i doći će do skupljanja krvnih sudova na sluzokoži disajnih puteva. Tako dolazi do infekcije. Zato se u toku leta svima savetuje da ne uključuju svoje klima uređaje na ekstremno niske temperature.
Iz ovoga proizilazi da, ukoliko se deca igraju napolju, “zagrejana su”, i hladno im ne smeta, rizika od infekcija i nema.
Veći razlog češćih pojava respiratornih infekcija u toku zime je provođenje vremena u zatvorenim prostorijama. Tako se lako desi da dođe do širenja infekcija. Inače, virusi ne opstaju na hladnom vremenu dok na temperaturama višim od 20°C virusi opstaju i do 10 sati. Zbog ovoga je i higijena ruku veoma važna u suzbijanju i prevenciji virusnih infekcija.
Koliko bi dete smelo da se zadrži napolju?
Ako pričamo o temperaturama do od -10°C nema nikakvog negativnog efekta po dete. I dobro je za zdravlje da se dete uz umerenu fizičku aktivnost zadrži na tako svežem vremenu oko sat vremena. Međutim, ako roditelji primete da se dete trese od te hladnoće, trebali bi ga odmah uvesti unutra. To može uništiti imunološki sistem.
Pušačka zona?
Nikako nije u redu da dete boravi u prostorijama gde ima duvanskog dima. Još je na Univerzitetu Jejl u SAD u jednoj studiji dokazano da deca izložena duvanskom dimu češće oboljevaju od virusa. Samo 2 cigarete u toku nedelje su dovoljne za uništavanje imunološkog sistema.
Kako ojačati imunitet zimi?
Svakodnevni boravak napolju na sat vremena uz igru bi trebao da pomogne. Naravno, deca bi trebala da budu slojevito obučena kako bi se sprečilo prekomerno znojenje, kapa je obavezna, kao i šal ukoliko je temperatura niža od -10°C.
Po povratku u kuću, obavezan je topli napitak i presvlačenje.
Ne moramo preterano da naglašavamo da je unos vitamina veoma važan u održavanju jakog imuniteta. Treba unositi u organizam dosta voća i povrća, omega 3 masne kiseline, Vitamin A (šargarepa), cink, magnezijum, bakar, itd.
Takođe je veoma važno da svoje dete nikako ne izlažete duvanskom dimu, da izbegavate zagušljive prostorije sa mnogo ljudi, često pranje ruku i umivanje, i naravno san – san od 8 sati je obavezan ako želimo da naše dete bude zdravo!